Kortizol

Kortizol je glukokortikoidni hormon koji proizvode i oslobađaju nadbubrežne žlijezde.

Hormoni su kemikalije koje koordiniraju različite funkcije u tijelu prenoseći poruke krvlju do vaših organa, kože, mišića i drugih tkiva. Ovi signali govore tijelu što i kada treba učiniti.

Glukokortikoidi su vrsta steroidnih hormona. Oni suzbijaju upale u svim tjelesnim tkivima i kontroliraju metabolizam u mišićima, salu, jetri i kostima. Glukokortikoidi također utječu na cikluse spavanja i budnosti.

Nadbubrežna žlijezda je mala žlijezda u obliku trokuta koja se nalazi na vrhu svakog od dva bubrega. One su dio endokrinog sustava.

Kortizol je bitan hormon koji utječe na gotovo svaki organ i tkivo u tijelu. Ima mnoge važne uloge, uključujući:

• Reguliranje odgovora tijela na stres.
• Pomaže kontrolirati korištenje masti, proteina i ugljikohidrata u tijelu ili metabolizam.
• Suzbijanje upale.
• Reguliranje krvnog tlaka.
• Regulacija šećera u krvi.
• Pomaže u kontroli ciklusa spavanja i budnosti.

Tijelo kontinuirano prati razinu kortizola kako bi održalo stabilnu razinu (homeostazu). Više od normalne ili niže od normalne razine kortizola može biti štetno za zdravlje.

Hormon stresa

Kortizol je nadaleko poznat kao “hormon stresa”. Međutim, ima mnogo važnih učinaka i funkcija u cijelom tijelu osim reguliranja tjelesne reakcije na stres.

Također je važno znati da, biološki gledano, postoji više različitih vrsta stresa, uključujući:

• Akutni stres: Akutni stres događa se kada ste u iznenadnoj opasnosti. Na primjer, izbjegavanje prometne nesreće u zadnji tren ili napad životinje situacije su koje uzrokuju akutni stres.
• Kronični stres: Kronični (dugotrajni) stres događa se kada doživljavate stalne situacije koje uzrokuju frustraciju ili tjeskobu. Na primjer, težak ili frustrirajući posao ili dugotrajna bolest mogu uzrokovati kronični stres.
• Traumatski stres: Traumatski stres se događa kada doživite događaj opasan po život koji izaziva strah i osjećaj bespomoćnosti. Na primjer, doživljavanje ekstremnog događaja kao što je tornado ili iskustvo rata može uzrokovati traumatski stres. U nekim slučajevima ti događaji mogu dovesti do posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).

Vaše tijelo oslobađa kortizol kada doživite bilo koju od ovih vrsta stresa.

Što kortizol čini našem tijelu?

Gotovo sva tkiva u našem tijelu imaju glukokortikoidne receptore. Zbog toga kortizol može utjecati na gotovo svaki organski sustav u tijelu, uključujući:

• živčani sustav,
• imunološki sustav,
• kardiovaskularni sustav,
• dišni sustav,
• reproduktivni sustavi (ženski i muški),
• mišićno-koštani sustav,
• pokrovni sustav (koža, kosa, nokti, žlijezde i živci).

Točnije, kortizol utječe na vaše tijelo na sljedeće načine:

• Regulacija tjelesne reakcije na stres: Tijekom stresnih razdoblja vaše tijelo može otpustiti kortizol nakon otpuštanja adrenalina, tako da i dalje ostajete u stanju pripravnosti. Osim toga, kortizol potiče otpuštanje glukoze iz vaše jetre za brzu energiju tijekom stresnih razdoblja.
• Regulacija metabolizma: Kortizol pomaže kontrolirati kako vaše tijelo koristi masti, proteine i ugljikohidrate za energiju.
• Suzbijanje upale: u kratkim naletima, kortizol može ojačati vaš imunitet ograničavanjem upale. Međutim, ako imate stalno visoke razine kortizola, vaše se tijelo može naviknuti na previše kortizola u krvi, što može dovesti do upale i oslabljenog imunološkog sustava.
• Regulacija krvnog tlaka: Točan način na koji kortizol regulira krvni tlak kod ljudi nije jasan. Međutim, povišene razine kortizola mogu uzrokovati visoki krvni tlak, a niže razine kortizola od normalne mogu uzrokovati nizak krvni tlak.
• Povećanje i reguliranje šećera u krvi: U normalnim okolnostima, kortizol uravnotežuje učinak inzulina, hormona koji proizvodi gušterača, kako bi regulirao šećer u krvi. Kortizol povisuje šećer u krvi otpuštanjem pohranjene glukoze, dok inzulin snižava šećer u krvi. Kronično visoka razina kortizola može dovesti do trajno visoke razine šećera u krvi (hiperglikemija). To može uzrokovati dijabetes tipa 2.
• Pomaže u kontroli vašeg ciklusa spavanja i budnosti: U redovitim okolnostima imate niže razine kortizola navečer kada idete spavati i najviše razine ujutro neposredno prije nego što se probudite. Ovo sugerira da kortizol igra značajnu ulogu u pokretanju budnosti i igra ulogu u cirkadijalnom ritmu vašeg tijela.

Optimalne razine kortizola neophodne su za život i održavanje nekoliko tjelesnih funkcija. Ako imate konstantno visoke ili niske razine kortizola, to može imati negativan utjecaj na cjelokupno zdravlje.

Kako tijelo kontrolira razinu kortizola?

Tijelo ima razrađen sustav za regulaciju razine kortizola.

Hipotalamus, malo područje mozga uključeno u hormonsku regulaciju, i hipofiza, sićušna žlijezda smještena ispod mozga, reguliraju proizvodnju kortizola u nadbubrežnim žlijezdama. Kada razina kortizola u krvi padne, hipotalamus otpušta kortikotropin-oslobađajući hormon (CRH), koji usmjerava vašu hipofizu da proizvodi adrenokortikotropni hormon (ACTH). ACTH tada stimulira nadbubrežne žlijezde da proizvode i otpuštaju kortizol.

Za optimalnu razinu kortizola u svom tijelu, hipotalamus, hipofiza i nadbubrežne žlijezde moraju ispravno funkcionirati.

Uzroci i simptomi visokih razina kortizola

Neuobičajeno visoka razina kortizola (hiperkortizolizam) tijekom duljeg razdoblja naziva se Cushingov sindrom, što je rijetko stanje. Uzroci viših razina kortizola od normalnih uključuju:

• Uzimanje velikih količina kortikosteroidnih lijekova za liječenje drugih stanja.
• Tumori koji proizvode adrenokortikotropni hormon (ACTH). Oni se obično nalaze u hipofizi. Rjeđe, neuroendokrini tumori u drugim dijelovima tijela, poput pluća, mogu uzrokovati visoke razine kortizola.
• Tumori nadbubrežne žlijezde ili prekomjerni rast nadbubrežnog tkiva (hiperplazija), koji uzrokuju prekomjerno stvaranje kortizola.

Simptomi Cushingovog sindroma ovise o tome koliko su povišene razine kortizola. Uobičajeni znakovi i simptomi viših razina kortizola od normalnih uključuju:

• Dobitak na težini, posebno na licu i trbuhu,
• masne naslage između lopatica,
• široke, ljubičaste strije na vašem abdomenu (trbuhu),
• slabost mišića u nadlakticama i bedrima,
• visoka razina šećera u krvi, koja često prelazi u dijabetes tipa 2,
• visoki krvni tlak (hipertenzija),
• pretjerani rast dlaka (hirzutizam) kod žena,
• slabe kosti (osteoporoza) i prijelomi.

Uzroci i simptomi niskih razina kortizola

Razina kortizola niža od normalne (hipokortizolizam) smatra se insuficijencijom nadbubrežne žlijezde. Postoje dvije vrste adrenalne insuficijencije: primarna i sekundarna. Uzroci adrenalne insuficijencije uključuju:

• Primarna insuficijencija nadbubrežne žlijezde: Primarna insuficijencija nadbubrežne žlijezde najčešće je uzrokovana autoimunom reakcijom u kojoj imunološki sustav napada zdrave stanice u nadbubrežnim žlijezdama bez poznatog razloga. Ovo se zove Addisonova bolest. Nadbubrežne žlijezde također mogu biti oštećene zbog infekcije ili gubitka krvi u tkivima (nadbubrežno krvarenje). Sve ove situacije ograničavaju proizvodnju kortizola.
• Sekundarna insuficijencija nadbubrežne žlijezde: Slabo aktivna hipofiza (hipopituitarizam) ili tumor hipofize može ograničiti proizvodnju ACTH. ACTH signalizira nadbubrežnim žlijezdama da proizvode kortizol, tako da ograničeni ACTH rezultira ograničenom proizvodnjom kortizola.

Također, kod osoba koje imaju niže razine kortizola od normalnih nakon prestanka liječenja kortikosteroidima, osobito ako ih prestanu uzimati vrlo brzo nakon dugog razdoblja korištenja.

Simptomi niže razine kortizola od normalne ili insuficijencije nadbubrežne žlijezde uključuju:

• umor,
• nenamjerni gubitak težine,
• loš apetit,
• nizak krvni tlak (hipotenzija).

Kako smanjiti razinu kortizola?

Ako imate Cushingov sindrom (vrlo visoke razine kortizola) trebat će vam liječenje za snižavanje razine kortizola. Liječenje obično uključuje lijekove i/ili operaciju. Također ćete trebati liječenje ako imate nižu razinu kortizola od normalne.

Općenito, međutim, postoji nekoliko svakodnevnih stvari koje možete učiniti kako biste pokušali sniziti razinu kortizola i održati je na optimalnom rasponu, uključujući:

• Kvalitetno spavajte: Kronični problemi sa spavanjem, poput opstruktivne apneje za vrijeme spavanja, nesanice ili rada u noćnoj smjeni, povezani su s višim razinama kortizola.
• Redovito vježbajte: nekoliko je studija pokazalo da redovita tjelovježba pomaže u poboljšanju kvalitete sna i smanjenju stresa, što s vremenom može pomoći u smanjenju razine kortizola.
• Naučite ograničiti stres i stresne obrasce razmišljanja: biti svjestan svog obrasca razmišljanja, disanja, otkucaja srca i drugih znakova napetosti pomaže vam da prepoznate stres kada počne i može vam pomoći spriječiti da se pogorša.
• Vježbajte vježbe dubokog disanja: kontrolirano disanje pomaže stimulirati vaš parasimpatički živčani sustav, što pomaže u snižavanju razine kortizola.
• Uživajte i smijte se: smijanje potiče oslobađanje endorfina i potiskuje kortizol. Sudjelovanje u hobijima i zabavnim aktivnostima također može potaknuti osjećaj blagostanja, što može sniziti razinu kortizola.
• Održavajte zdrave odnose: odnosi su važan aspekt naših života. Napeti i nezdravi odnosi s voljenima ili kolegama mogu uzrokovati čest stres i povisiti razinu kortizola.

HERBAMIR MF® kapsule

 Korištenjem Herbamir MF®:

• Ublažavate tjeskobu, stres i osjećaj pretjeranog izgaranja.
• Podržavate uravnoteženo raspoloženje.
• Ne stvarate navike i nećete uzrokovati pospanost.
• Pomažete u regulaciji Vašeg prirodnog odgovora na stres i razine kortizola kako bi vas učinio otpornijim na svakodnevne stresne situacije.

Nema utjecaja na budnost, vrijeme reakcije ili koncentraciju. Ostali sastojci u ovom proizvodu su prirodnog podrijetla i sinergijski djeluju kako bi stvorili snažan umirujući učinak.

Ovaj članak ima isključivo informativnu svrhu i ne treba ga smatrati medicinskim savjetom, niti ga koristiti umjesto profesionalne medicinske dijagnoze ili liječenja. Ako imate bilo kakvih nedoumica ili pitanja o svom zdravlju, razgovarajte s kvalificiranim medicinskim djelatnikom. Informacije navedene u ovom članku nisu namijenjene dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bilo koje bolesti.